Bilo da se radi o spreju, pasti ili emulziji: sredstva protiv prskotina dostupna su na tržištu u mnogim varijantama. Kao sredstva za upotrebu na gorioniku za zavarivanje, jednako tako i ona za upotrebu na dijelu s kojim se radi. Sva sredstva služe u svrhu izbjegavanja dugotrajne prerade uklanjanjem prskotina kod zavarivanja, smanjenja zastoja zbog čestih promjena dijelova i osiguranja da alati koji se koriste u procesu zavarivanja uvijek budu operativni. Kakvu ulogu igra je li sredstvo protiv prskotina zapaljivo ili nezapaljivo? Jesu li sva sredstva jednako uspješna u sprječavanju prskanja? U ovom članku pronađite prednosti i nedostatke nezapaljivih sredstava protiv prskanja i sve što je važno znati.

  1. Zaštita od prskotina pri zavarivanju korištenjem odgovarajućeg sredstva

Tijekom zavarivanja je nemoguće u potpunosti izbjeći prskanje, posebice kod MIG ili MAG zavarivanja. Iz tog razloga je bitna mogućnost brzog i jednostavnog uklanjanja raspršenog zavara. Zapaljiva, isto kao i nezapaljiva sredstva protiv prskotina obavljaju svoju zadaću: pomažu u sprječavanju lijepljena prskotina na dio s kojim se radi, alat ili gorionik za zavarivanje te omogućuju kvalitetan i siguran rad. Time se značajno smanjuje prerada, a samim time se štedi vrijeme i novac. Iz tog razloga biste uvijek tijekom zavarivanja pri ruci trebali imati sredstvo protiv prskotina. Zato zavarivači obično sprej, pastu ili emulziju drže u blizini radnog stola. Međutim, zapaljiva sredstva protiv prskotina mogu itetako biti opasna za zavarivače i sve oko njih. Tijekom zavarivanja povećava se temperatura i svugdje lete iskre. Ukoliko bi iskre došle u dodir sa zapaljivim sprejom, vrlo lako bi moglo doći do požara. Iskra je često dovoljna da zapali krpu koja se koristi za brisanje sredstva protiv prskotina, što bi u konačnici moglo rezultirati i požarom. Srećom, postoje i nezapaljiva sredstva protiv prskanja kako bi zavarivanje bilo kvalitetno, a zavarivač siguran.

  1. Prednosti nezapaljivih sredstva protiv prskanja

Sprejevi protiv prskotina kod zavarivanja obično sadrže mješavinu propana i butana i to ih čini iznimno zapaljivima. Zbog toga često postoje ograničenja i posebna pravila u vezi s prijevozom, skladištenjem ili korištenjem. Sprejevi se ne smiju koristiti u zatvorenim prostorima bez ventilacije, u izgradnji kontenjera ili brodogradnji ili općenito na mjestima gdje su zapaljiva sredstva protiv prskotina zabranjena. Nadalje, uvijek postoji već spomenuti rizik da iskra padne na raspršivač ili bocu i time zavarivača stavlja u opasnost. Nezapaljiva sredstva imaju značajne prednosti, jer nemaju nikakva ograničenja za transport i skladištenje, a mogu se koristiti u uskim građevinskim dijelovima i i zatvorenim prostorima s ograničenom ventilacijom. Također, ne postoji mogućnost požara i zavarivač je siguran. Sljedeća prednost je faktor troškova: potisni plin (propan/butan) obično napuni većinu raspršivača u slučaju zapaljivih sprejeva protiv prskanja, a samo sredstvo puno manji dio. Zbog toga se samo sredstvo brzo potroši. Kod nezapaljivih sprejeva, glavna komponenta spremnika za raspršivanje je samo sredstvo protiv prskanja. Međutim, nisu sva nezapaljiva sredstva protiv prskanja na tržištu jednaka.

  1. Razlike u nezapaljivim sredstvima protiv prskotina

Što zapravo znači “nezapaljivo”? Koje zahtjeve mora ispuniti sredstvo protiv prskotina da bi se moglo smatrati “nezapaljivim” i koje su razlike među proizvođačima? Za klasifikaciju se primjenjuju različiti propisi i smjernice. Kao prvo, postoje GHS smjernice. GHS je kratica za „Globalno usklađeni sustav (GHS) klasifikacije, označavanja i pakiranja kemikalija. Klasifikacija kemikalija – u smislu označavanja opasnih tvari – temelji se na pojedinačnim sirovinama cjelokupnog proizvoda. Sredstva protiv prskanja spadaju u skupinu kemikalija. Prema GHS smjernicama sredstva protiv prskotina klasificiraju se s obzirom na opasne tvari i tako definiraju koja je oznaka potrebna. Što se tiče zapaljivosti, prema GHS kemikalije se smatraju nezapaljivima ako mogu biti izložene temperaturama do 60 ° C bez paljenja. Tada im ne treba piktogram opasnosti. Uz to, za sprejeve iz limenki pod tlakom primjenjuje se „Counsile directive  75/324 / EEZ o usklađivanju zakona država članica koja se odnosi na aerosolne raspršivače “. Svi sprejevi protiv prskotina spadaju pod ovu smjernicu, jer su definirani kao aerosoli ili aerosolni raspršivači. Prema tome, aerosol se klasificira kao nezapaljiv ako sadrži 1% ili manje zapaljivih komponenata i ako je njegova kemijska toplina izgaranja manja od 20 kJ/g. U slučaju aerosola u spreju to se dokazuje ispitivanjem udaljenosti paljenja i/ili ispitivanjem zapaljenja u zatvorenom prostoru. Sprej za prskanje koji sadrži smjesu propan / butan kao pogonsko gorivo spada u kategoriju „zapaljivo” prema ovim kriterijima ispitivanja.

Sprej protiv prskotina koji sadrži nezapaljive pogonske tvari poput dušika, komprimiranog zraka ili ugljičnog dioksida klasificirani su kao “nezapaljivi”. Međutim, bez obzira na zapaljivost sprejeva postavlja se pitanje: je li zaista sigurnost zagarantirana pri korištenju sredstava protiv prskotina? Mogu li se stvarno koristiti sredstva protiv prskotina koja su prema ovim propisima klasificirana kao “nezapaljiva” bez ikakvih briga tijekom zavarivanja?

Prema GHS smjernicama, smjesa mora izdržati temperaturu do 60 ° C da bi se mogla klasificirati kao „nezapaljiva” – međutim, temperature tijekom zavarivanja daleko su iznad 60 ° C. Na primjer, ako dio na kojem radite poprskate nezapaljivim sprejem protiv prskotina ili ga namočite uobičajenom nezapaljivom emulzijom i zatim započnete izravno zavarivanje, sredstvo protiv prskotina može se brzo zapaliti usprkos tome što je sprej nezapaljiv. Zavarivač se tako može naći u opasnosti jer je uspredotočen na posao i preko maske vidi samo svjetlinu luka, a ne i eventualni požar. Što se tiče zaštitne odjeće, također se može dogoditi da zavarivač vrlo kasno primijeti da je vatra već u dodiru s odjećom. Upravo zbog navedenog, odlična je vijest da postoje sredstva protiv prskanja koja mogu izdržati uobičajene temperature zavarivanja bez opasnosti od požara.

ABICOR BINZEL razvio je vlastiti standard – ABICOR BINZEL NF standard – koji nadilazi smjernice GHS-a za klasifikaciju zapaljivosti. Na ABICOR BINZEL NF proizvodima testira se zapaljivost na nekoliko načina. U tim ispitivanjima koristi se velik broj uobičajenih kombinacija aktivnih zaštitnih plinova, široka paleta obradaka i postupaka zavarivanja kako bi se dokazalo da sredstvo protiv prskanja nije zapaljivo. Naravno, samo proizvodi koji prođu sva testiranja nose oznaku NF (non-flammable – nezapaljivo). Taj naziv pokazuje da je proizvod u skladu sa Abicor Binzel NF standardom te osigurava siguran rad svim zavarivačima. Iako su razni sprejevi protiv prskotina označeni kao nezapaljivi, samo sprejevi Abicor Binzel-a NF jamče toleranciju visokih temperatura bez požara čak iznad zakonski propisanih pravila i standarda.